Općina Semeljci

Općina Semeljci je jedinica lokalne samouprave na području utvrđenom Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Obuhvaća područja naselja Kešinaca, Koritne, Mrzovića, Semeljaca i Vrbice. Općina je pravna osoba, a sjedište joj je u Semeljcima, Kolodvorska bb. Prostire se na 92 km2, a prema najnovijem popisu stanovništva ima 4858 stanovnika. U Semeljcima ih je 1558, Koritni 969, Kešincima 895, Vrbici 797 i Mrzoviću 639.
Povijest
Na širem području današnjih Semeljaca u drugoj polovici 15 stoljeća spominje se posjed feudalaca Gorjanskih pod nazivom Somoghka (Šumica), a još prije, u 13. stoljeću, u blizini današnjih Kešinaca, nalazilo se mjesto Veliko selo.
Moguće je da su se iza tih imena „skrivali“ novovijeki Semeljci, no tu pretpostavku nismo u stanju i dokazati. Po popisu iz 1702. godine, Semeljci imaju 14 naseljenih kuća, da bi samo pedesetak godina kasnije u mjestu bilo popisano čak 95 kuća. Za razliku od drugih mjesta Đakovštine toga vremena, razvoj Semeljaca bio je izrazito brz. Sredinom 18. stoljeća Semeljci su bili jedno od najvećih sela u sastavu biskupijskog vlastelinstva. Povećan broj stanovnika bio je zasigurno glavni razlog što je selo 1754. godine postalo sjedište župe. Šezdesetih i sedamdesetih godina 19. stoljeća Nijemci napuštaju bačku te kupuje posjede u Semeljcima i okolnim selima, ali i po cijeloj Đakovštini. Kulturna interakcija s domicilnim stanovništvom bila je uspješna, ali nije bila dugoga vijeka. Zbog kolektivne krivnje koja im je pripisana za strahote Drugog svjetskog rata, gotovo sve njemačko stanovništvo moralo je napustiti ove prostore.
Sakralni objekti
Kao i u većini općinskih mjesta u Slavoniji, tako i u Semeljcima, postojanje župe i škole imalo je, i još uvijek ima, veliku važnost za izgradnju kulturnog identiteta mjesta. Još u vrijeme demografske ekspanzije mjesta sredinom 18. stoljeća biskup Josip Čolnić odlučio je, 1754. godine, osnovati samostalnu župu. Po osnivanju semeljačke župe filijale su joj bile Kešinci, Koritna, Forkuševci, a od početka 19. stoljeća, osim već spomenutih mjesta, još i Vučevci, Dopsin i Koprivna. Prva crkva, ili točnije, kapelica, izgrađena je u Semeljcima dvadesetih godina 18. stoljeća u vrijeme biskupovanja Petra Bakića. Godine 1788. sagrađena je nova crkva. Građena je u kasno-baroknom stilu. U sastavu župe Semeljci danas se nalaze filijale u Kešincima, Koritni i Šodolovcima.
Školstvo
Škola u Semeljcima otvorena je 1786. godine, a usko je vezana za postojanje župe. Naime, tadašnjim zakonima bilo je propisano da tamo gdje postoji župa, mora postojati i škola. Tijekom 19. stoljeća točnije 1895. godine, škola je od trivijalne, dvorazredne, prešla u četverorazrednu „pučku“ školu „Obća pučka škola u Semeljcih“. Te godine pohađalo ju je 240 učenika, a polovica učenika pohađala je nastavu na njemačkom jeziku. Danas u Semeljcima postoji nova, suvremena školska zgrada, izgrađena tijekom sedamdesetih godina.
Osim spomenutog, u Semeljcima se nalazi područna ambulanta Doma zdravlja iz Đakova, ordinacija stomatološke zdravstvene zaštite, kao i dvije ljekarne. Tu je i pošta i DVD osnovano još daleke 1892. godine. Od kulturno umjetničkih društava treba navesti KUD „Vesela Šokadija“ iz Koritne, KUD „Kešinci“ iz Kešinaca i KUD „Vinčac“ iz Vrbice.